Opis
(UVOD U FENOMENOLOGIJU HRVATSKE MAHNITOSTI)
Biblioteka: Lijepi običaji, Umjetnička organizacija Lađa od vode
U ovoj je knjizi autor skupio DEVET svojih tekstova koje bi najtočnije bilo odrediti kao eseje, koliko god im je ton jedanput humorističan, a drugi put i sasvim ozbiljan. Sve ih povezuje ista zajednička tema, to jest pitanje o društvenome statusu književnosti, te o mogućnosti – ili nemogućnosti – da ona nekako djeluje na zbilju. Nastajući u rasponu od gotovo trideset godina, ti su napisi, u vrijeme kad su objavljivani u raznim publikacijama – ponajviše u književnim časopisima – izazvali popriličan odjek, pa se još i danas događa da ih ponetko spomene i na njih se pozove; a to zacijelo znači da nisu prestali biti aktualni.
Tako je, na primjer s tekstom „Prijedlog za ukinuće hrvatske književnosti“, u kojem se prikazuju i komentiraju razne anomalije našega književnog života, od kritike, preko literarnih nagrada, pa do načina na koji mediji postupaju s domaćom književnošću. Tako je, nadalje i s esejem „Ćao-mjao“ u kojem je riječ o stručnom – da se ne kaže znanstvenom – tumačenju literarnih tekstova. Tu su, nadalje još dva oduža eseja, po tonu nešto ozbiljnija i turobnija: u jednome je riječ o žanrovskoj klasifikaciji književnih djela i terminologiji koja se pri tome rabi, a u drugome o pitanju koliko traje književna vječnost. Ostala tri napisa – za nijansu kraća od prethodnih – govore o društvenim temama iz očišta literature: jedan o nekrofilskoj dimenziji hrvatskoga svjetonazora, drugi o infantilizmu u našem javnom životu, a treći o dimenziji ludila koja se znade pojaviti u medijskoj komunikaciji. Kao i svi eseji, i ovi napisi zahvaćaju važnu temu na specifičan način, to jest bez obaveze da svoje tvrdnje znanstveno argumentiraju, koristeći onu slobodu što je imaju beletristički tekstovi. Znajući da tu literarnu slobodu mora nečim opravdati, autor se potrudio da mu eseji budu laki, zanimljivi, katkada i posve humoristični, nadajući se da će na taj način lakše pridobiti čitateljevu pažnju.
Ako je pak suditi po činjenici da se tih tekstova – kako je rečeno – i danas mnogi sjećaju, reklo bi se da je u tome i uspio, pa su zato postojali i razlozi da se oni skupe u knjigu.
Knjigu je pogovorom popratio dr. sc. Mario KOLAR.
Recenzija
Trenutno nema recenzije još